Med i pčelarenje
Prirodni pčelinji med
- Blagotvoran za zdravlje
- Sadrži više od 180 tvari potrebnih za normalan razvoj i funkcioniranje organizma
- Jedinstvena hrana iz prirode
- Nadoknađuje sve nedostatke u prehrani
- Eliksir dugovječnosti
- Med je jedina prehrambena namirnica koja se nikada ne može pokvariti.
Naši stacionarni pčelinjaci:
- Ruševo, Općina Čaglin Sovsko jezero
- Dubovik.Općina Podcrkavlje Dilj
- Kosna, Općina Dvor, Banovina
Mjesta gdje selimo na pčelinje paše:
- BAGREMOV MED, ŠUMSKI MED-MEDLJIKOVAC: Dilj, Čaglin, Ruševo, Dubovik, Sapna
- MED AMORFE, CVJETNI MED, MED REPICE: Posavina, Lonjsko polje
- SUNCOKRETOV MED, MED OD LIPE: Slavonija – Vladislavci, Kuševac, Ilok
- LIVADSKI MED , ZLATOŠIPKA: Baranja-Kopački rit,Stara Drava
- MED KESTEN,ŠUMSKI: Dvor na Uni-Banovina-Kosna
- VRIJESAK, KADULJA, LIVADA: Benkovac, Otočac
Obostrana korist – pčele i biljke
Uzimajući nektar i pelud, zajedno ili odvojeno, pčele oprašuju biljku. Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80% biljaka na Zemlji. U nekim zemljama, ratari i voćari stimuliraju pčelare na postavljanje pčelinjih zajednica u blizini njihovih kultura, nasada ili voćnjaka. Prinos jabuka, krušaka i šljiva, na primjer, ovisi i do 90% o uspješnom oprašivanju pčela. U klimatskom pogledu postoje vrlo jasne razlike između kontinentalnog i primorskog područja Hrvatske, koje uvjetuju prirodnu rasprostranjenost biljnih vrsta. U kontinentalnom se klimatu mogu razlikovati biljne vrste nizinskog i gorskog, a u primorskom, mediteranskog i submediteranskog područja.
Na količinu izlučenog nektara utječu: klimatski uvjeti (temperatura, vlaga, vjetar), geografski položaj (nadmorska visina), a kod kultiviranih biljaka i vrijeme sjetve. Kalendar cvatnje je od izuzetne važnosti u pčelarstvu, jer poznavanjem razdoblja cvatnje što većeg broja medonosnih vrsta, a posebice područja na kojem se drže košnice, pčelari na vrijeme mogu pripremiti (osnažiti) pčelinje zajednice za nadolazeću cvatnju, odnosno glavnu pašu na stacionarnom pčelinjaku, te posebice pri selidbi košnica. Osim toga, treba napomenuti da pčele lete u potrazi za hranom i preko 5 km, ali su najefikasnije u skupljanju nektara i peluda (u ekonomskom smislu) ako postoji veliki broj medonosnih vrsta u krugu do 2 km od košnica.
Osnovu proizvodnje većih količina nektara čini bogata paša koja mora biti što je moguće bliže košnicama. Pčele na nekom području najviše posjećuju cvjetove onih biljaka kojih ima više i koje daju bolji nektar u nekom razdoblju cvatnje ali i cvjetove drugih biljaka. Za proizvodnju 1 kg meda pčele moraju obaviti u prosjeku između 100.000 i 150.000 pojedinačnih letova. (Gospodarski list)
Medonosno bilje kontinentalnog područja
Na različitim staništima u kontinentalnoj Hrvatskoj s gledišta medonosnih biljaka koje u određenom vremenu dominiraju, razlikuju se sljedeće pčelinje paše: bagremove, kestenove, lipove, paša amorfe, paša uljane repice, paša nizinskih livada, paša brdskih livada, paša suncokreta i dr. Glavna paša počinje kada oko pčelinjaka počne cvatnja medonosnog bilja koje raste na većim površinama. U nas se najveći postotak paša javlja tijekom svibnja i lipnja.
- Bagrem
- Pitomi kesten
- Lipa
- Amorfa
- Uljana repica
- Djetelina,lucena,grahorica
- Suncokret
- Facelija
- Lijeska
- Maslačak
- Šumska paša
- Vočke
- Heljda
- Menta
Medonosno bilje mediteranskog područja
- Ružmarin
- Badem
- Lavanda
- Primorski vrijesak
- Kadulja
- Drača
- Planinska livada